Ozbiljnije tragove kulturnog života i organizovanja na području općine Jablanica bilježimo naposredno nakon Prvog svjetskog rata. Tačnije, 1920. godine u Jablanici i Ostrošcu sa radom je počela "Jugoslovenska muslimanska čitaonica" koja je imala veliki značaj u opismenjavanju stanovništva i širenju kulturnih i obrazovnih navika stanovništva, a okupljala je ne samo Bošnjake  nego i pripadnike ostalih nacionalnosti. U to vrijeme je sa radom otpočela i Narodna čitaonica (biblioteka). Mada nema pouzdanih podataka kako je došlo do formiranja biblioteke, izvjesno je da su pokretači bili članovi i simpatizeri Muslimanskog dobrotvornog društva „Gajret”. Dostupni dokumenti o najranijoj aktivnosti Gajreta u Jablanici datiraju od  juna 1923. godine. Gajret je u Jablanici i Ostrošcu djelovao kroz više kulturno-prosvjetnih i sportskih sekcija, kao što su: dramska, muzička, pjevačka (horska), nogometna, šahovska i druge. U Gajretovoj dramskoj sekciji u Jablanici najaktivni su bili učenici i studenti. Rad Jugoslovenske muslimanske čitaonice, većim dijelom, se naslanjao na rad i aktivnost članova Gajreta. U Jablanici i Ostrošcu se 1931. godine formira Sokolsko društvo.

Daljni razvoj kulturne djelatnosti na području općine Jablanica veže se za KUD „Pero Bilić“ koje je osnovano 1947. godine i pod tim imenom djeluje sve do 1992. godine. U perodu 1975/76 godine, nakon nabavke novih instrumenata, KUD „Pero Bilić“ dinamizira rad folklorne i dramske sekcije, a početkom osamdestih na repertoar stavlja nove drame i radi u kontinuitetu sve do ratnih devedesetih godina. U toku rata Društvo je djelovalo smanjenim intenzitetom. Nakon rata, 1995. godine, na temeljima KUD-a „Pero Bilić“, osniva se KUD „Neretva“ koje nastavlja njegovu tradiciju. U to vrijeme formirane su dramska, folklorna, muzička i likovna sekcija.  U narednom periodu društvo je povremeno prestajalo sa radom zbog nedostatka nošnji i muzičke opreme koja je u toku rata uništena i dobrim dijelom otuđena. Nakon reorganizacije koja je uslijedila 2003. godine društvo je mnogo aktivnije i sada okuplja oko 200 redovnih članova različitih uzrasta. Tokom 2006. godine formira se KUD „Prenj“ sa sjedištem u Glogošnici čiji su programski ciljevi očuvanje kultune baštine. Društvo trenutno broji preko stotinu članova.

 Istaknimo da je po jablaničkim selima sedamdesetih godina kulturni život bio veoma  dinamičan. Mnogo neformalnih grupa, po okolnim selima, bavilo  se pjevanjem, sviranjem i prezentacijom dramskih sadržaja. Ovi sadržaji su, u to vrijeme, bili propraćeni i emitovani od strene Radio Sarajeva, odnosno njihove emisije Selo-veselo. Neovisno o KUD-u, u Jablanici su održavane manifestacije „Smotra izvornog folklornog stvaralaštva” koje su bile takmičarskog karaktera. Na smotrama su odabirane najbolje tačke iz pojedinih sredina, a iste su predstavljale Jablanicu na manifestaciji „Zvuci sa kamena“ u Posušju.
Početkom sedamdestih godina bilježimo organizovanje, kasnije tradicionalne, smotre pjevača amatera „Galas Neretve“. Uporedo sa ovom manifestacijom organizuje se i Dječiji festival  koji je bio takmičarskog karaktera. Ovaj festival svoj kontinuitet zadržava sve do ratne 1992. godine, a isti se ponovo organizira nakon rata.

Krajem osamdesetih godina u Jablanici sa radom otpočinje i Kablovska televizija Jablanica koja postaje izuzetno važan segment promocije ukupnih društvenih dešavanja, te pruža idealnu priliku da se i kulturni tokovi i dešavanja na kvalitetan način prezentiraju građanima Jablanice. CATV Jablanica u kontinuitetu djeluje sve do današnjih dana uz stalna poboljšanja materijalno-tehničke i organizacione prirode. Značajno je istaći da je za vrijeme rata osnovan list „Jablaničke ratne novine“- Jaran koji se bavio tadašnjom jablaničkom svakodnevnicom.

Kulturni život Jablanice do devedesetih godina upotpunjavale su i aktivnosti „Radničkog univerziteta“ Jablanica. „Radnički unverzitet“ je pravni nasljednik Kina „Neretva“, koje je svoj rad počeo pedesetih godina prošlog stoljeća. Najznačajnije aktivnosti Radničkog univerziteta   bile su: puštanje kino predstava, kursevi (šnajderski, higijenski, stranih jezika), kućna radinost i otkup rukotvorina, koncerti, dramske predstave, monodrame, gostovanje cirkusanata i novogodišnji program. Bitno je naglasiti da se dio aktivnosti Radničkog univerziteta provodio u okolnim selima, a dio aktivnosti koje su zahtjevale veće kapacitete provođene su u saradnji sa Muzejom. Radnički univerzitet je djelovao u kontinuitetu sve do 1992. godine kada je realizovana posljednja projekcija filma. Za vrijeme rata prostorije su promijenile svoju namjenu i za to vrijeme u njima uglavnom borave izbjeglice.

Tek 2006. godine „Omladinski klub”, na vlastitu incijativu, popravlja opremu i počinje  kontinuiranu prezentaciju filmova. Oprema koja se i danas koristi za projekcije potječe iz davne 1949. godine i ne može pratiti savremene trendove u ovoj oblasti. U prostorijama koji pripadaju Kinu, trenutno, svoje aktivnosti provodi Omladinski klub „Pod istim suncem“. Aktivnosti su sljedećeg karaktera: različiti kursevi, radionice za djecu i mlade, pružanje internet usluga i dr. Na području općine Jablanica uspješno djeluje i „BZK Preporod” - Općinski odbor Jablanica koje realizira slijedeće projekte: Škola stranih jezika, Muzička škola, Likovna kolonija, Mali šlager, Izložba slikara-amatera iz Jablanice, Veče sevdalinke, gostovanje književnika i dr.. Planirano je osnivanje Škole crtanja, ozvaničenje rada Muzičke škole u saradnji sa Kantonalnim ministarstvom obrazovanja, te formiranje gradskog ženskog hora. Područje u kojem može djelovati BZK Preporod je ogromno, a značajniji rezultati se očekuju u narednom periodu. Kada je riječ o klulturnom životu Jablanice nezaobilazna i po mnogome najznačajnija instiucija u Općini je JU Muzej „Bitka na Neretvi“ sa slijedećim sadržajima: Spomen park, Spomen obilježja „Bitka na Neretvi“, Partizansko groblje, postavke koje egzistiraju u Muzeju, eksponati, biblioteka i dr. Muzej „Bitka na Neretvi“ je otvoren 1978. godine u povodu 35-te godišnjice obilježavanja  Bitke za ranjenike. Od otvaranja 1978. pa sve do 1997. godine Muzej „Bitka na Neretvi“ nalazio se u sastavu „Historijskog muzeja BiH“. Prijelazno Općinsko vijeće Jablanica je 17.10.1997. godine donijelo odluku o izdvajnju Muzeja „Bitka na Neretvi“ iz sastava Historijskog muzeja BiH Sarajevo, i osnivanju JU Muzej „Sjeverna Hercegovina“, koji je kasnije preimenovan u JU „Muzej Bitka na Neretvi“ Jablanica.
Bitno je napomenuti de je tokom rata Muzej prestao sa radom i da je pretrpio velika oštećenja i gubitak većeg dijela muzejske građe i eksponata. Učešćem Općine Jabalnica u organizaciji obilježavanje 60-godišnjice Bitke na Neretvi veći dio prostora unutar zgrade i krov su sanirani čime je spriječeno dalje propadanje objekta. U prostorima koji se trenutno koriste egzistiraju tri različite postavke i to:
- postavka „Bitka na Neretvi“,
- postavka 4. Korpusa AR BiH,
- etnografska zbirka jablaničkog kraja.

Planovi menadžmenta Muzeja usmjereni su na razdvajanje ovih postavki u tri zasebna dijela unutar zgrade kao zasebne organizacione jedinice. Za ove aktivnosti neophodno je izdvojiti dodatna finasijska sredstva. U sklopu Muzeja egzistira i „Etno-kuća” koja na svojevrstan način odslikava našu kulturu i tradiciju življenja na ovim prostorima, a istu bi, na određeni način, trebalo kontinuirano oplemenjivati novim sadržajima, te „Gradska biblioteka“ sa fondom od oko 7.000 knjiga.

 Već tradicionalnom smatra se  manifestacija „Jablaničko ljeto” koja bogatstvom sadržaja privlači sve veću pažnju već tri godine, a građani imaju priliku vidjeti i učestvovati u veoma interesantnim događajima kao što su veslački maraton, predstave, koncerti, vesela ulica, eko noć, škola plivanja i kanua, likovna kolonija, veče sevdalinki, smotra folklora, takmičenje pjevača amtera, mali šlager, rock maraton, turnir u malom nogometu i dr. Od pobrojanih dešavanja, kao najatraktivniji, izdvaja se Veslački marton kao centralna manifestacaij u kojoj dominira utrka tradicionalnih drvenih čamaca. Jablaničko ljeto je kulturno-sportska manifestacija od velikog značaja za općinu Jablanica, te sa tog aspekta zavređuje dodatni angažman na realizaciji kvalitativnih poboljšanja i medijske promocije.  

Obzirom na veoma bogatu kulturnu tradiciju i raspoložive resurse Jablanicu je moguće  profilirati u značajan kulturni centar, a uz veći angažman svih subjekata veoma brzo se mogu realizirati različiti sadržaji: smotre izvornog stvaralaštava, tradicionalane sportske igre, večeri poezije, umjetničke kolonije, izložbe revijalnog ili takmičarskog karaktera, te provedba kontinuiranih aktivnosti na očuvanju i zaštiti kulturno historijskih spomenika na čitavom području općine Jablanica. Također postoje uslovi za oživljavanje dramskog stvaralaštva, održavanje pozorišnih predstava, angažovanje profesionalnih dramskih grupa kao i organizovanje umjetničkih radionica.