Stanje okoliša

Kvalitet zraka
Na području općine Jablanica ne postoji stanica za praćenje kvaliteta zraka te nije moguće ocijeniti kvalitet zraka u Jablanici. Iako ne postoji mjerna stanica, procjena općinskog razvojnog tima je da ne postoji zagađenost vazduha u zimskom periodu, usljed prekomjernog loženja energenta niskog energetskog  kvaliteta.
Kao rješenje problema zagrijavanja domaćinstava na području grada i njegove bliže okoline bila bi izgradnja energane i toplifikacija grada, posebno kolektivnih stambenih objekata i stambenih kompleksa objedinjenih u zajedničku termoenergetsku instalaciju izgrađenu prema važećim tehničkim standardima i ekološki prihvatljivim principima. Međutim, u proteklom periodu nije bilo intervencija koji tretiraju problem zagađenja zraka, a buduće intervencije bi se bazirale samo na utopljavanju javnih objekata čime bi se postigla veća energetska efikasnost i smanjila emisija štetnih gasova u zrak. Toplifikacija grada se neće vršiti iz razloga što je procjena da građani ne žele da se priključe na toplovodni vod. Stoga je potrebno prvo uraditi studiju izvodljivosti, pa tek tada ocijeniti opravdanost ulaganja u ovaj vid infrastrukture.

Upravljanje vodama
Kroz područje  općine Jablanica protiču rijeke Neretva, Doljanka, Draganka, Bijeljanka, Šanica, Suhava. Općina Jablanica je 2016 godine izradila i usvojila Elaborat „Zaštita izvorišta Šanica“. Iste godine Općinsko vijeće Jablanica je usvojilo Odluku o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama za izvorište „Šanica“ („Službeni glasnik Općine Jablanica“, broj 9/16). Odlukom su utvrđene granice sanitarne zaštite, zaštitne mjere, izvori i način finansiranja zaštitnih mjera za izvorište „Šanica“.
Iako ima ogroman potencijal razvoja turizma vezanog za ribolov, odnosno javna kupališta, Općina Jablanica nema evidentiranih propisno uređenih plaža, koje zadovoljavaju standarde „Plave zastave“ ili slične pravilnike kojima se gospodari plažama i obalnim područjem, čime se gube na desetine hiljada KM po pitanju koncesione naknade.
Voda kao hidropotencijal je maksimalno iskorištena samo na rijeci Neretvi, a neiskorišteni su ostali potencijali na rijeci Doljanci i manjim pritokama.
Tokom 2017. i 2018. godine privredni subjekt EKO-VAT d.d. Jablanica ostvario je koncesiono pravo korištenja rijeke Doljanke, te započeo  projekat izradnje dvije minihidrocentrale, MHE Zlate i MHE Pačići.
U okviru vodotoka rijeke Doljanke planirana je  izgradnja i treće MHE Kraje, što se postavlja kao jedan od značajnijih prioriteta u ovoj oblasti.
Korištenje, zaštita i upravljanje zemljištem
U periodu 2014-2017 nije došlo do značajnih promjena kada je u pitanju korištenje, zaštita i upravljanje zemljištem. Pored sanacije klizišta, koje je objašnjeno u poglavlju koje se odnosi na sigurnost građana, neophodno je putem pošumljavanja osigurati stabilnost tla posebno na lokalitetima koji su bili zahvaćeni požarima ili nelegalnom sječom šume.
Zemljište označeno kao minska polja neophodno je u narednom periodu deminirati zbog mogućnosti njegovog daljeg korištenja, kao i sprečavanja nastajanja posljedica opasnih po život i zdravlje stanovnika iako u porethodnom periodu nije bilo zabilježenih minskih incidenata. Informacije o sumnjivim površinama su detaljnije objašnjene u poglavlju koje se odnosi na sigurnost građana.

Korištenje, zaštita i upravljanje šumama
Šumama na teritoriju Općine Jablanica gazduje preduzeće “Šumarstvo srednje - neretvansko“. U poslijeratnim godinama vršena je nekontrolisana sječa šumskog fonda, što je imalo za posljedicu evidentno stvaranje goleti. Egzaktni podaci o količini nekontrolisano posječenog šumskog fonda nisu dostupni. Međutim, pored nekontrolisane sječe šuma, šumski fond se uništava u požarima te je u većim požarima na otvorenom, koji su izbijali na teritoriju općine u periodu 2014-2018 uništeno je 307 ha šumskog fonda.
Ne postoji zakon o šumama i to je osnovni problem, jer državne i kantonalne institucije nemaju zakonsku osnovu da snažnijim mehanizmima i intervencijama lica sa posebnim ovlaštenjima osiguraju preostalo šumsko dobro od krađe i neplanske sječe.

Upravljanje otpadom
U općini je organizovanim prikupljanjem otpada pokriveno 85% domaćinstava i 98% pravnih lica. Povećanje od  7% u pokrivenosti stanovništa organizovanim prikupljanjem komunalnog otpada ostvareno je mjerama strateških intervencija u periodu 2014-2017.


Na oko 50 % teritorije pokrivene uslugom organizovanog odvoza otpada evidentan je problem nedovoljnog broja raspoloživih kontejnera u gradskoj jezgri, te potreba za većim brojem odvoza u toku sedmice. Trenutno se kruti otpad odvozi svaki dan sa glavne ulice, dok se iz ostalih dijelova općine otpad odvozi svaki drugi dan. Ukupno je 7.000 ljudi pokriveno odvozom smeća (71,42% od ukupnog broja stanovnika) i maksimalno se dnevno generiše 7 tona krutog otpada.
U saradnji sa švedskom organizacijom SIDA od 2014. godine realizuje se projekat nabavke i instaliranja kontejnera u naseljenim mjestima koja do sada nisu bila pokrivena organizovanim prikupljanjem i odvozom otpada, te poboljšanja stanja u naseljenim mjestima koja su bila pokrivena ovom mrežom.
Shodno tome postavljeno je 10 zelenih otoka, a ideja je da se u užem gradskom području (gradska šetnica) postave podzemni kontejneri kako bi se popravio sam vizuelni identitet grada a samim tim smanjila bi se količina smeća kao i pojava neugodnih mirisa iz kontejnerskih mjesta. Postojeći broj zelenih otoka za sada zadovoljava potrebe stanovništva.
Na području općine registrirano je i postojanje najmanje 20 „divljih“ deponija manjeg kapaciteta na kojima se odlaže kruti i komunalni otpad u čemu prednjače deponije na lokalitetu Šljunkare, odnosno nasip u industrijskoj zoni. Jednom godišnje se ukloni nekoliko divljih deponija, ali se zbog nesavjesnog odnosa građana prema okolini, uvijek ponovo javi jedan manji broj deponija, koji nikada ne prelazi broj od 20 malih divljih deponija krutog otpada. Količine uklonjenog otpada sa ovih deponija se procjenjuju na 1.000 m3.

 Općina Jablanica je izradila Plan upravljanja otpadom za period 2012-2017. godina, koji je istekao te ga je potrebno doraditi  i uskladit sa postojećim potreba stanovništva i industrije općine Jablanica.  Gradska deponija komunalnog otpada u Bukova je otvorenog tipa i to je prostor koji ne zadovoljava minimalne uslove sanitarne deponije. Iz tih razloga, kao i zakonske regulative da se sve općinske/gradske deponije zatvore te da se odlaganja otpada vrši na regionalnim deponijama potrebno je izvršiti zatvaranje gradske deponije Bukova. Zatvaranje deponije podrazumjeva izgradnju ograde, zatrpavanje smeća materijalom, postavljanje sistema za otplinjavanje i sistema za odvođenje voda kao i stalni monitoring zatvorene deponije. Nakon zatvaranja deponije, kruti otpad bi se vozio na regionalnu deponiju Uborak – Mostar, koja je još uvijek u izgradnji, i kojom bi bio riješen problem odlaganja krutog otpada sa područja općine Jablanica. Što se selekcije otpada tiče ista se samo djelimično vrši pri ćemu se odvaja papir i papirna ambalaža, te se po osnovu selekcije prikupi 60 t papira na godišnjem nivou. Obzirom na dislociranost regionalne deponije nameće se prioritetna potreba nabavke specijalnog vozila za odvoz komunalnog otpada sa presom.  Problem upravljanja otpadom na teritoriji općine Jablanica moguće je riješiti izgradnjom regionalne deponije Mostar, koja bi upravljala otpadom sa područja cijelog Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Na području općine Jablanica izgrađeno je reciklažno dvorište. Sa reciklažom se počelo 2012. godine, a kapacitet prese je 3 t/h. Reciklažno dvorište je isključivo u funkciji reciklaže papirnatog otpada. Prihod od prodaje papira u 2017.g. iznosio je 14.000,00 KM. Stepen naplate usluga odvoza i deponovanja komunalnog otpada na području općine Jablanice u 2017. godini iznosio je 95% i za 20% je veći u odnosu na 2013. godinu.

Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije

U proteklom periodu na objektu JU OŠ Suljo Čilić i objektima 6 područnih škola, kao i na objektu JU Srednja škola, investirano je u mjere energijske efikasnosti, te su u tom smislu vršena utopljavanja zgrada, zamjena dotrajale stolarije i rasvjetnih tijela, kao i zamjena izvora energije za zagrijavanje objekata, tako da se PO Ostrožac i JU Srednja škola zagrijavaju na pelet.
Pored navedenih objekata u periodu 2013 – 2017 godina provedene su mjere energijske efikasnosti i na objektu JU Dom zdravlja Jablanica. Trenutno su svi javni objekti utopljeni, izuzev objekta Muzeja „Bitka za ranjenike na Neretvi“ i tri područne škole.

Zaključak za stanje okoliša:
Iako je odvoz krutog otpada na viskom nivou, neophodno je raditi na zatvaranju lokalne deponije i kapacitete u ovom sektoru usmjeriti na odvoz otpada na regionalnu deponiju u Mostaru. Zajedno sa saniranjem lokalne deponije neophodno je adresirati problem dvadesetak manjih divljih deponija, koje se u poravilu pojavljuju svake godine, i nakon što ih JKP ukloni.
 U centralnom gradskom jezgru neophodno je izgradi 4 podzemna kontejnerska mjesta, čime će se dodatno unaprijediti zaštita okoliša i smanjiti nivo zagađenja krutim otpadom.
Enrgetska efikasnost javnih objekata nalazi se na visokom nivou i većina javnih objekata je utopljena. Jedini javni objekat koji nije primjenio mjere energetske efikasnosti utopljavanja objekta jeste zgrada Muzeja Bitka na Neretvi, ali je upitno da li bi se i mogle primjeniti adekvatne mjere jer je ovaj objekat kao ključni kulturno-historijski objekat pod zaštitom države.
Kada je u pitanju šumarska djelatnost, ne postoji zakon o šumama i to je osnovni problem, jer državne i kantonalne institucije nemaju zakonsku osnovu da snažnijim mehanizmima i intervencijama lica sa posebnim ovlaštenjima osiguraju preostalo šumsko dobro od krađe i neplanske sječe. Dodatni problem predstavljaju šumski požari koji su u proteklom periodu uništili 307ha čume. Neophodno je graditi kapacitete civilne zaštite kao i konstantno podizati svijest stanovnika, a naročito turista o opasnosti paljenja vatre na otvorenom u ljetnom periodu.