Nevladin sektor

Pod nevladinim sektorom podrazumijevamo „javne institucije civilnog društva”. Civilno društvo je danas postalo vizija i želja svih demokratski opredijeljenih sistema, kao koncept uspostavljanja i ostvarivanja slobode pojedinca, njegovog što potpunijeg sudjelovanja u vršenju javnih poslova na principima jednakosti i ravnopravnosti i kao vladavina prava na čijem stvaranju i primjeni građanin i njegove autonomne asocijacije sve više učestvuju. Na tim osnovama nevladine organizacije postaju institucionalni oblici društva, koji sve više preuzimaju vršenje javnih poslova i pružanje usluga, kao demokratski način ostvarivanja i zaštite javnog interesa koji je blizak građaninu i u kome on sam participira, po svojoj volji i po mjeri svoje potrebe. Nevladin sektor u Bosni i Hercegovini, kao i u Jablanici, dokazao je svoju vrijednost i svoju vitalnost već u toku rata od 1992. do 1995. godine uporno se zalažući za očuvanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, za ravnopravnost građana i naroda, uz beskompromisnu osudu svih rušitelja neotuđivih vrijednosti postojanja i opstanka bosansko-hercegovačkog društva i države, preuzevši na sebe gotovo u potpunosti sve vidove humanitarnog rada i pomoći. Nevladin sektor je još tada postao ne samo važan činilac prevazilaženja tog teškog stanja, nego i nada da se u Bosni i Hercegovini može izgraditi život dostojan čovjeka.
U okviru ukupnih procesa tranzicije ka demokratiji i tržišno orijentisanoj ekonomiji,danas je i u našoj zemlji došlo vrijeme kada su institucijama državne vlasti i njihovim nosiocima, za uspješno obavljanje svojih ustavom propisanih nadležnosti, nužno potrebni novi oblici aktivnosti i saradnje, ali i nova znanja i vještine. U tome posebno mjesto zauzima potreba saradnje sa nevladinim sektorom, uključujući ugovaranje i podjelu poslova, odgovornosti i ovlaštenja u obavljanju određenih društveno korisnih funkcija na ravnopravnim partnerskim odnosima, te mnogo veći stepen fleksibilnosti i kreativnosti u pristupu rješavanja krupnih političkih, ekonomskih i socijalnih problema sa kojima se suočava današnje BH-ko društvo. Aktuelne vlasti i njeni nosioci, u saradnji sa drugim socijalnim akterima, treba da se u mnogo većoj mjeri afirmišu kao nosioci procesa izgradnje snažnih društvenih zajednica, prije svega, na lokalnom nivou, te da se pokažu i dokažu sposobnim da ponude novu, modernu viziju razvoja i mnogo veće uključivanje građana u javni i politički život zajednice.

Nevladin sektor u Jablanici finansira se iz različitih izvora. To su u prvom redu sredstva mnogobrojnih stranih i međunarodnih vladinih i nevladinih donatorskih agencija, organizacija i fondacija, te Općine Jablanica koja izdvaja sredstava u okviru svoga budžeta. Određeni dio sredstava se obezbjeđuje putem članarina, a tek u posljednje vrijeme u podršku nevladinim organizacijama uključuje se i biznis sektor.

Suočeni sa svim pozitivnim ali i negativnim posljedicama svog položaja, nevladine organizacije u Jablanici postaju sve više svjesne potrebe za osmišljavanjem i preduzimanjem novih projekata i aktivnosti usmjerenih na sticanje vlastitih izvora sredstava finansiranja, koji će im, na duži rok, obezbijediti samoodrživost i veći stepen samostalnosti u njihovoj programskoj orijentaciji. Posmatrajući nevladin sektor u Jablanici i njegovu saradnju sa predstavnicima vlasti možem konstatovati da ti odnosi uveliko prednjače u odnosu na trendove koji vladaju u Bosni i Hercegovini. Općinsko vijeće (OV) Jablanica i Općinski Načelnik aktivno sarađuju sa nevladinim sektorom i čine napore kako bi popravili stanje u ovoj oblasti. OV-e Jablanica, na prijedlog Općinskog Načelnika, u okviru budžeta izdvaja sredstva za nevladine organizacije, sredstava za mlade i njihove projekte, a na osnovu usvojenih kriterija za raspodjelu sredstava NVO-ima. Također su podržane i mnoge incijative NVO-a i građana. Neke od njih su usvajanje LEAP-a, usvajanje Akcionog plana za mlade, te niza odluka koji idu u prilog NVO sektoru u Jablanici. Trenutno je u proceduri usvajanje Sporazuma između Općinskog vijeća, Općinskog Načelnika i nevladinih/neprofitnih organizacija općine Jablanica kao i promocija  Kodeksa ponašanja za nevladin sektor u BiH koji je dio Sporazuma.

Među 36 aktivnih nevladinih organizacija na području općine Jablanica dominiraju organizacije koje se bave pitanjima: boračkih populacija, ekologije, kulture i mladih, te strukovne organizacije, udruženja lovaca, ribolovaca, pčelara i sl., a veliki broj organizacija otpada na sportske kolektive. Postoji velika lepeza društvenih pitanja i problema na čijem rješavanju se može uspješno dinamizirati aktivizam i entuzijazam građana, od čega će najveću korist imati društvo u cjelini. Ogromni društveni potencijali propadaju ili ostaju neiskorišteni zbog predrasuda sa kojima se svakodnevno suočavamo. Još su, ilustracije radi, malobrojna različita školska udruženja, udruženja za zaštitu kulturne baštine, okoliša i mnoga druga udruženja u kojima bi građani mogli ispoljiti svoju inicijativu, stvaralačku energiju i kreaciju u rješavanju ''malih'', ali bitnih svakodnevnih problema iz različitih oblasti života naše lokalne zajednice. Većina nevladinih organizacija je još nedovoljno osposobljena za ispunjavanje svoje misije, jer se susreću sa različitim problemima. Njihovi glavni unutrašnji problemi mogu se, uglavnom, svesti na nedostatak finansijskih i drugih materijalnih sredstava, nedovoljan stepen stručnosti i osposobljenosti njihovih lidera.
U daljoj izgradnji i osposobljavanju nevladinog sektora u Jablanici, pored angažovanja na njegovom funkcionalnom, organizacionom i kadrovskom jačanju, primarni pravci tog razvoja treba da budu:
- kontinuirana i sadržajna saradnja vladinog i nevladinog sektora, te
- jačanje materijalne osnove i finansijskih mogućnosti nevladinih organizacija za realizaciju djelatnosti i ostvarenje ciljeva za koje su osnovane.

Moderno građansko društvo koje treba da se razvija u Bosni i Hercegovini podrazumijeva širok spektar dobrovoljnih, nevladinih, neprofitnih organiazacija kao što su udruženja, socijalni pokreti, susjedske organizacije, vjerske organizacije, sindikati, lokalne zajednice, zadužbine, interesne grupe i građanske inicijative.

Zadaci nevladinog sektora u realizaciji sadržaja i svojih ciljeva treba da budu prvenstveno sljedeći:
- Odgovorno izvršavanje obaveza i odgovornost za korišćenje sredstava;
- Samoinicijativno uključivanje u razvoj i konsultacije;
- Jačanje kvaliteta svog djelovanja.

Strateško i dugoročno finansiranje su najpoželjniji za održivost nevladinih organizacija i za planiranje njihove kontinuirane aktivnosti. No, hronična oskudica finansijskih sredstava, posebno u državama u procesu tranzicije, opredjeljuje NVO da se više orijentišu na tzv.  projektno ugovorno finansiranje, kao finansiranje specifičnih projekata ili oblasti u kojima se pružaju usluge. Pri tome je posebno važno da se ta sredstva obezbjeđuju u skladu sa procedurama koje su konzistentne sa principima dobre regulative, sa obavezom osiguravanja efikasnog upravljanja tim novcem, te sa odgovornošću za korišćenje u skladu sa namjenom. Ovaj tip finansiranja vlade smatraju najpogodnijim, jer im daje mogućnost za fleksibilnost pri izradi i odabiru projekata (tzv. ''političko biranje prioriteta''), kao i fleksibilnost pri utvrđivanju same visine sredstava. Evidentno je strateško opredjeljenje i dosljednost općine Jablanica u dostizanju evropskih standarda i vrijednosti kada je riječ o odnosu vladinog i nevladinog sektora.